U Hrvatskoj u ovom trenutku vjerojatno ne postoji makroekonomski analitičar poznatiji od Velimira Šonje. S pravom: Velimir je izuzetno plodan autor, a njegov Ekonomski lab je već dulje vrijeme najčitaniji hrvatski portal specijaliziran za ekonomska kretanja. Upravo zato je idealan sugovornik na našem business brunchu. Mi smo bili malo nestrpljivi, pa smo s njim odlučili kratko porazgovarati prije samog događaja i dobiti nagovještaj onoga što ćemo čuti od njega u Westinu 14. studenog.
Njemačka u tehničkoj recesiji
Velimire, već treću godinu vodite popularni Ekonomski lab. Koji je bio cilj pokretanja ove stranice, i kakvi su Vam planovi za budućnost?
Oko našeg se portala «vrti» nekolicina uglednih autora – ekonomista i neekonomista, poput Šimovića, Bićanića, Deskara-Škrbića, Kotarskog, Vukovića, Brkljače, da ne nabrajam dalje, ima nas desetak. Zapravo je riječ o malom medijskom projektu čija je misija i vizija dovesti rezultate ozbiljnih analiza i edukativne sadržaje do šire publike koja je zainteresirana za više od onoga što nude mainstream mediji.
Nedavno ste pisali o percipiranom riziku recesije na financijskim tržištima. Kakvo je trenutno stanje: imamo li razloga za pesimizam?
Moja je teza da je Njemačka u tehničkoj recesiji zbog problema u autoindustriji koji su se prelili na čitav industrijski sektor. U svakom slučaju, nakon osam mjeseci industrijskog pada više se nitko ne libi govoriti o «industrijskoj recesiji».
Sreća je da potrošnja i uslužni sektor drže glavu iznad vode pa nema drame. Pravo je pitanje hoće li se ova tehnička recesija u Njemačkoj produbljivati i širiti, ili će završiti kao i one ranije, «normalne» recesije prije 2009., kada bi recesije završile s minusom manjim od 1%. Za sada se ide u tom pravcu.
Hoće li iduća recesija biti drukčija?
Koliko smatrate važnim da hrvatski poduzetnici prate stanje na globalnim financijskim tržištima? Što mogu dobiti investiranjem dijela svog vremena u praćenje globalnih trendova?
To treba procijeniti svatko za sebe.
Ako ste izvoznik, morate znati što se događa i kakva su očekivanja na vašim najvažnijim izvoznim tržištima, bez obzira na to što ste možda našli neku nišu koja ima autonomnu dinamiku.
Ako ste na domaćem tržištu, opet vas zanima kakav je ukupan razvoj ovdje, a on zavisi o razvoju u širem okružju. Kako god okrenete, itekako vas zanima što se događa kako ne biste igrali isključivo na sreću.
Ako praćenje globalnih tržišta ne doživljavate kao važno za poslovnu strategiju, onda ga barem shvatite kao dio sustava upravljanja rizicima. Samo kroz tu vrstu praćenja imat ćete osjećaj kada bi kamatne stope mogle narasti, a priznat ćete, to je jako važno za upravljanje financijama poduzeća.
Što mislite, na koji će način iduća recesija biti drukčija od prethodne?
Bit će slabija, u to sam siguran na razini pouzdanosti od 99%.
To je, vjerujemo, jedna dobra vijest za kraj ovog našeg malog razgovora. Hvala Vam, i vidimo se na brunchu!